Saida Mak GNU/Linux


Linux hanesan sistema oprativu nebe dezemvolve husi Linus Benedit Torvalds iha tinan
1991, kernel linux dezemvolve husi sistema operasaun UNIX. Kernel nee hanesan ponte
integrasaun entre utilizador ho ekipamentus. Base ba dezemvolvemetu linux mak kodiku
libre (open source) iha nebe kodiku ba rekursu programa nee nakloke (libre, bele hare ) ho
nunee libre ba ita atu uza tuir ita nia nesecidade nebe presija. Lia fuan libre nee hatudu ba
ita ema nebe uza laos ninia folin, maibe atu diak liu tuir ida-ida nia expresaun , Tamba
nakloke no libre ba ema atu uza modifika tuir ninia hakarak no atu partisipa ba dezemvolve
sistema oprasun nee rasik, ho ida nee mak hamosu distro linux nebe konhesidu hanesan
RedHat, SuSe, Mandriva, Slackware, Debian no seluk tan. Buiat ida inportante liu mak iha
kona ba lisensa iha kodiku libre mak uza sistema GPL (General Public license) ou
Copyleft lisensa ba ema hotu atu kopia atu uza no dezemvolve sem konhesementu husi
nain, no nia contrdisaun maka (Copyright ) hanessan microsoft atu hetan informasaun diak
liu tan kona kodiku libre/ open source no free software bele hare iha diresaun ida nee URL
http://gnu.org .

Modul Matadalan LibreOffice

Modul ida nee hanesan Mata Dalan ba utilizador komputador (computer user) sira neebe mak iha interese atu aprende kona ba Software Livre. Livre signifika Livre halo mudifikasaun, Livre halo distribuisaun & Livre hodi halo copia no menus hetan virus komputador. Membru sira nebe'e durante ne'e halo gastu makas iha manutensaun komputador software livre bele hanesan meus alternativu hodi hamenus no suporta diak liu tan serbisu administrasaun. Informasaun sira mak hakerek iha modul ida nee foti hosi esperiensia implementasaun Software Livre. Modul ida nee hanesan kontribuisaun husi Forum ONG Timor-leste (FONGTIL) & Comunidade Software Livre iha Timor-Leste oin nusa bele aselera sosializasaun Software Livre iha Timor-Leste tanba nee sei presiza ema hotu nia kontribuisaun hodi hadia diak liu tan, ho nunee karik iha hanoin ruma ne’ebe konstrutivu hodi aumenta, muda no hadia diak liu tan kontiudu husi modul ida nee imi nia hanoin, ideias, sujestaun hanesan kontribuisaun boot tebes ba desenvolvimentu konseitu Software Livre iha Timor-Leste.
Hare ba importansia hodi desenvolve kapasitasaun Sofware Livre nebe'e minimu tebes iha Timor Leste, ho nune'e Forum ONG Timor-leste (FONGTIL) liu husi Divisaun MST/IT servisu hamutuk ho Timor-Leste Open Source Community (TOSC) no hetan apoiu financeira hosi SEFOPE no Plan Internasional hodi hakerek no produs modul ida nee.
Ami mos konsidera katak modul ida nee hanesan pasu inisiu hodi dezenvolve Software Livre iha Timor Leste. Ho hamosu modul ida ne'e ita espera bele utiliza hodi hakbiit no enkoraja Juventude, Estudantes, Sosiadade Sivil no Gubernu hodi aprende & partisipa ativa liu tan iha dezenvolvimentu Teknologia Informasaun & Komunikasaun(TIK) liu-liu iha area hakbiit & haforsa desenvolvimentu Software Livre iha Timor-Leste.
Ami rekonyese katak modul ida ne'e seidauk kompletu no iha linguazem ruma mak sidauk iha standarizasaun maibe maluk sira hotu bele hato'o imi nia ideias, sujestaun, no kritika hodi desenvolve diak liu tan modul ne'e iha futuru. Ikus liu ami la haluha hato'o obrigado barak ba ema hotu mak fo ona kontribuisaun boot tebes hodi hakerek no publika modul ida ne'e.

 Modul ne'e maluk sira bele download iha link kraik ne'e:

DOWNLOAD

Saida Mak Blog

Weblog ou babain ema bolu blog, agora dadaun famouso tebes iha mundo no mos iha Timor-Leste. Blog hanesan ponte transformasaun hobby ne'ebe mak kapaas ho nia valor positivo nune'e mos bele hetan informasaun no kolega barak liu tan iha mundo teknologia. Blog agora dadaun ne'e sai hanesan situs privadu ne'ebe bele uja hodi hakerek esperiensia privadu, no mos halo'o promosaun bisnis ne'ebe ita iha, e bele mos fahe matenek liu husi blog.
Blog ou Web blog hanesan promosaun moris digital ne'ebe mak avansadu husi loron ba loron. Iha internet, blog prepara gratuita ba sese deit, inklu dezenu, hosting e ate funsaun seluk ne'ebe mak bele halo'o ita nia blog kapaas liu tan e fasil atu halo'o publikasaun.
Blog fo-foun uja husi ema artista no selebriti sira deit tamba iha tempu ne'eba kuandu atu kria blog persija orsamentu barak, kompostu husi nia dezenu, Domain, selu Hosting no nia manutensaun ba blog. Iha parte seluk persija mos konesimentu klean kona ba Language Programming hanesan PHP no MySQL. Maibe hare ba kondisaun ne'ebe avansadu tebes, ikus-ikus ne'e iha ona situs barak mak prepara ona blog gratuita no la persija konesimentu klean kona ba Language programming. Agora dadaun iha fasilitator barak mak prepara ona situs no blog ho gratuita, hanesan blogger, blogdrive, blogsome, wordpress nst, no ida famouso liu mak blogger.com ne'ebe mak utilijador barak liu tamba fasil atu maneija nia template tuir nescesidade. Iha ne'e sei halo'o esplikasaun kona ba blogger deit tamba blog ida ne'e mak famouso liu iha mundo, ema barak uja blog ida ne'e tamba blog ida ne'e comfortable no fasil atu halo'o operasaun.

Sosial Media 10 Ne'ebe Popular Iha Mundu


Sitiu sosial ou rede sosial hanesan media online ida ne'ebe mak fo utilizadores sira(user) atu halo profile no informasaun pribadu ba nia no bele halo ligasaun ho ema hotu. Informasaun pribadiu no mos foto, video no identidade pribadu hanesan naran, hela fatin, fatin moris, data moris, edukasaun no akrividades ne'ebe mak iha atu tau ba.
Tuir mai rede sosial 10 ne'ebe popular:

1.Facebook

Total ultilzadores aktivu: 1,35 Billiaun
Husi nasaun                   : Estadus Unidus Amerika
Hari'i iha tinan               : 2004
webiste                           : www.facebook.com
pozisaun alexa               : 2

Facebook kria husi Mark Zuckerberg iha fatin edifisiu Menlo Park Kalifornia no sai kompania ne'ebe abertu iha tinan 2012 ho hetan rendimentu US$7,87milliar iha tinan 2013. kompania seluk ne'ebe apoia facebook hanesan Instagram, Whatsapp, Oculus VR dan PrivateCore.

2. Qzone

Total ultilzadores aktivu : 629 Miliaun
Husi nasaun                    : China
Hari'i iha tinan                : 2005
webiste                           : qzone.qq.com
pozisaun alexa                :10

Qjone rede sosial ida ne'ebe mak kria husi kompania china Tencent Holding Limited iha tinan 2005. Maske hanesan rede sosial ne'ebe mak konesidu segundu lugar iha  mundu Qzone konesidu liu iha china no ema china mak barak liu utiliza duke nasaun seluk.

3. Google +

Total ultilzadores aktivu : 332 Miliaun
Husi nasaun                    :Estadus Unidus Amerika
Hari'i iha tinan                : 2011
webiste                            : plus.google.com

Google + ou Google Plus hanesan produtu husi kompania bot  Internet Google Inc ne'ebe mak harii husi Larry Page no Sergey Brin. Google Plus hanesan rede sosial ida ne'ebe mak iha nia dezenvolvimentu rapidu tebes ho deit tempu tinan 3 hetan ona rejultadu 343 Miliaun utilizadores aktivu. kazu hirak ne'e tamba relasaun ho utilizadores sira barak mak utiliza ponsel hanesan android iha posisaun Google iha makina peskizador(Search Engine).

Definisaun Javascript




Javascript hanesan lingua ida ne’ebe ho funsaun hodi kria programa skript atu nune ema hotu bele konese no bele halo ejekuasaun husi web browser no objektivu atu kria pajina web ne’ebe ho interaktivu

Definisaun CSS


 CSS (Cascading Style  Sheet) hanesan linguajen ida ne’ebe serbisu ho dokumentus HTML atu halo definisaun oinsa pajina web ida bele atu publika ka aprezenta. Aprezentasaun ne’e mos liu husi style ko modelu testu ida, link, ka bele mos layout ba pajina ida. CSS hafasil ba kria no dezenvolve web atu fo sai pajina web ne’ebe mak fasil no lalais atu asesu nomos dezenu pajina ne’ebe mak kapa’as.

Definisaun MySql


MYSQL (My Structured Query Language) hanesan programa ida ne‘ebe kria no maneja bazedadus, dalabarak signifika katak DBMS (Database Management System), hahalok husi DBMS ne’e open source, ita bele hetan gratuita husi pajina. Parte seluk MYSQL hanesan programa ida ne’ebe asesu bazedadus liu husi rede, atu nune bele utiliza aplikasaun ho utilizador barak (multi user).
 

   Tipu Dadus MySQL

MySQL nudar aplikasaun baze dadus jeralmente iha ninia tipu hamtuk hat mak hanesan tuir mai ne’e :
1.   Numeric Data Type
Tipu dadus numeriku (numeric data type) uja hodi rai dadus numeriku (angka)
hanesan 10; 123 100.50; -10; 1.2E+17;2.7e-11 no seluk tan. Tipu dadus ne’e sei
fahe parte rua, integer (bilangan bulat) no floating point (bilangan pecahan).
Deskrisaun tipu dadus nuemeriku MySQL tuir standarte  ANSI SQL(American National Standards Institute Structure Query Language), mak hanesan :Tinyint, Smmalint, Mediumint, Int, Begint, Float, Double, Read, Decimal no Numeric.

Definisaun HTML



HTML (Hypertext markup language) nudar linguajen ne’ebe utilija atu kria testu, Figura, video no audio ba pajina webdite ida nia laran. HTML hanesan dokumentus testu ida ne’ebe kompostu hodi elementus ne’ebe hanaran tag. Tag HTML konese ko sinal ne’ebe mak kiik(<) no sinal boot (>). Exemplu : <html>, <head>, <body> <p> np seluk – seluk tan. Tag HTML balun mos iha par no laiha par. Kuandu tag ne’ebe mak iha entaun tag ikus sei akompania ho sinal slash (/),

Exemplu kodigu HTML :
<html>
<title> benvindu mai iha pajina ne’e</title>
        <body>
 <p>ola diak ka lae…</p>
       </body>
</html>
 no simbolu seluk ne’ebe iha ba tag HTML

Definisaun Hosting




Hosting hanesan fatin ka internet atu kria pajina website ne’ebe kria sai online no asesu husi ema seluk. Portatantu hosting ne’e rasik nudar servisu internet ida ne’ebe prepara servidor rekursu humanu atu fo aluga hodi nune’e organijasaun ka individu bele publika informasaun liu husi internet hanesan HTTP, FTP, EMAIL ka DNS.

Definisaun Domain Name


Domain Name nudar naran unika ne’ebe fo atu identifika naran servidor komputador hanesan web server ho email server iha rede komputador ka internet. Funsaun ba domain name atu hafasil utilizador iha internet iha tempu atu asesu ba iha servidor, alem de utiliza mos hodi fo naran ba servidor ne’ebe bele halo vizitasaun labele liu husi numeru ne’ebe difisil hanesan enderesu IP. Domain name mos konnesidu ho situs ida hanesan “Wikipedia.org”. Domain name mos dalaruma bolu 
hanesan URL, ka enderesu website.




Exemplu Domain :
domain.tl utiliza ba nasaun Timor - Leste
domain.gov – utiliza ba governu
domain.edu – utiliza ba edukasaun
domain.org – utiliza ba organizasaun
domain.mil – utiliza ba militar
domain.com – utiliza ba organizasaun/komersial
domain.net – utiliza ba rede(networiking)
domain.name – utiliza ba privadu ou familia
domain.tv – utiliza ba familia
domain.info – utiliza ba informasun
domain.biz – utiliza ba negosiu
domain.ravel – utiliza ba viajem


Definisaun servidor web

   
Servidor web (Web server) hanesan sistema ida ne’ebe mak fornece fatin ba pajina web atu bele asesu husi web client/browser. Tamba utilija arkitektura client-server neduni web server fornece pajina web ba kliente. Servidor web simu pedidu HTTP depois responde no envia kodigu – kodigu HTML.